Razina Baltičkog mora raste: upozorenja na poplave za Mecklenburg-Zapadno Pomeranije!

Razina Baltičkog mora raste: upozorenja na poplave za Mecklenburg-Zapadno Pomeranije!

Što se događa na obali Mecklenburg-Zapadno Pomeranije? Danas, 19. srpnja 2025., vodostaji Baltičkog mora su u središtu pažnje. Trenutna situacija na raznim mjernim postajama kao što su Wismar, Warnemünde i Stralsund pokazuje impresivan raspon vodostaja i dojmljivo nas podsjeća na izazove koje sa sobom nose olujni udari.

Pojmovi "srednja niska voda" (MNW) i "srednja visoka voda" (MHW) posebno su važni u ovom kontekstu. Za Warnemünde, prosječni niski vodostaj je 407 cm, a prosječni visoki vodostaj je 617 cm, kao Novine Baltičkog mora prijavio. Ekstremne vrijednosti su još značajnije: najviša razina poplave u Warnemündeu izmjerena je 13. studenog 1872. na 770 cm, dok je najniža razina vode bila 18. listopada 1967. na 332 cm.

Opasnosti od olujnih udara

Olujni udari predstavljaju ozbiljnu prijetnju obalnim područjima. Izazivaju ih prvenstveno jaki vjetrovi koji stvaraju vjetroviti zastoj, a mogu trajati jedan do dva dana u Baltičkom moru, kao što je ovaj Savezna agencija za okoliš objasnio. Klasifikacija olujnih udara kreće se od blagih do vrlo jakih olujnih udara - potonji se javljaju kada su razine vode više od 2,00 m iznad srednje razine vode. Posljednji jaki olujni udar, koji se dogodio u listopadu, prouzročio je štetu od 56 milijuna eura. Grad Sassnitz bio je posebno teško pogođen jer je morao prijaviti financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture.

Kako se možemo zaštititi od takvih opasnosti? Upozorenja na poplave izdaju razne institucije poput centara za zaštitu od poplava ili policije i vatrogasaca. Te se informacije šire brojnim kanalima, uključujući radio, televiziju pa čak i moderne aplikacije za uzbunjivanje. U vrijeme kada je digitalizacija vrlo važna, javnost treba biti dobro informirana i o opasnostima kako bi se moglo pravovremeno reagirati.

Iskustva iz prošlosti i pogled na budućnost

Pogled u povijest pokazuje da olujni udari nisu novost. Najjači olujni val u jugozapadnom dijelu Baltičkog mora u studenom 1872. ostavio je duboke ožiljke i 271 osobu stajao života. Ovi povijesni događaji podsjetnik su da moramo ozbiljno shvatiti razvoj klimatskih promjena. Porast razine mora mogao bi povećati opasnost od budućih olujnih udara. Rizik ovisi o različitim čimbenicima, uključujući intenzitet vjetra i postojeće mjere zaštite od poplava. Ova su razmatranja posebno važna na obali Baltičkog mora, jer se ovdje često javljaju olujni udari, posebno u zimskim mjesecima.

Posljednjih godina blagi olujni udari više nisu neuobičajeni na obali Baltičkog mora. Izazovi za obalne stanovnike i infrastrukturu i dalje su veliki. Ali s rastućom sviješću o ovim prirodnim opasnostima i aktivnim zaštitnim mjerama, bolje smo opremljeni da se nosimo sa silama prirode.

Sljedeći mjeseci pokazat će kako će se kretati vodostaji i koje mjere treba poduzeti za zaštitu obalnog područja. Ovdje ključnu ulogu ima suradnja između vlasti i stanovništva. Jedva čekamo vidjeti što obalna budućnost sprema za Mecklenburg-Zapadno Pomeraniju!