Suche
Mein Konto
Baltičko more pod pritiskom: trenutne razine poplava alarmiraju stanovnike obale!
Saznajte trenutačne razine vode na Baltičkom moru, uključujući Barth, i važne informacije o olujnim udarima u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju.
Baltičko more pod pritiskom: trenutne razine poplava alarmiraju stanovnike obale!
Dana 14. kolovoza 2025., Mecklenburg-Zapadno Pomorje će promatrati trenutne razine vode u Baltičkom moru. Mjerne postaje u gradovima kao što su Wismar, Warnemünde, Althagen i Greifswald daju vrijedne podatke koji su od velike važnosti ne samo za stanovnike obale, već i za cijelu regiju. Prema Novine Baltičkog mora Podaci za Warnemünde su srednja visoka voda (MHW) od 617 cm i srednja niska voda (MNW) od 407 cm, na temelju vrijednosti između 1. studenog 2010. i 31. listopada 2020. Povijesno gledano, najviša razina poplave je 770 cm, dosegnuta 13. studenog 1872. Nasuprot tome, najniža razina vode bila je 332 cm 18. listopada Uhvaćeno 1967. godine.
No, što sve to znači za primorje? Različite klase olujnih udara ilustriraju koliko olujni udari mogu varirati na njemačkoj obali Baltičkog mora. Oni se kreću od jednostavnog olujnog udara od 1,00 m iznad srednje razine vode do vrlo jakih olujnih udara od više od 2,00 m iznad srednje razine vode. The Savezna pomorska i hidrografska agencija dijeli olujne udare na obali Sjevernog mora u tri kategorije i izvješćuje da je već zabilježeno 13 olujnih udara u tekućoj sezoni 2023./2024.
Povijesni olujni udari i trenutačni rizici
Olujni udari značajna su prirodna opasnost u obalnim područjima i mogu biti uzrokovani jakim vjetrovima. Pojačavanje vjetra i specifični uvjeti obale imaju izravan utjecaj na vodostaje. Studija o Savezna agencija za okoliš ističe cikluse razina poplava koje rastu i padaju tijekom godina, često povezane s godišnjim dobima i zaštitom obale. Tijekom godina bilo je primjera velikih olujnih udara koji su prijetili ne samo vodi nego i životima mnogih ljudi.
U listopadu prošle godine posljednji jaki olujni udar prouzročio je štetu od oko 56 milijuna eura. Posebno je pogođen grad Sassnitz, koji je morao prijaviti financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu svoje infrastrukture. Zaštita obale također zahtijeva ulaganja: potrebno je šest milijuna eura kako bi se umjetnim prihranjivanjem nadoknadili gubici pijeska na plažama i dinama.
Mjere prevencije i sustavi upozorenja
Sustavi upozorenja na opasnost od poplava jasno su strukturirani i uključuju različite kanale. Informacije teku putem radija, televizije, kamiona sa zvučnicima i sirenama, ali i putem modernih digitalnih medijskih platformi, web stranica i društvenih medija. Svatko tko živi na obali trebao bi biti svjestan razina upozorenja i poduzeti odgovarajuće mjere opreza.
S obzirom na klimatske promjene i porast razine mora, bitno je pomno pratiti razvoj događaja. To znači da i ruralni stanovnici i istraživači imaju dobar smisao za poduzimanje potrebnih mjera kako bi osigurali da obalno područje ostane održivo zaštićeno.