Toplinski val pogodio Hildesheim – crveni karton za grad!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Greifswald dobiva žuti karton u vrućoj provjeri Njemačke pomoći za okoliš. Saznajte više o toplinskom stresu i urbanim izazovima.

Greifswald erhält im Hitze-Check der Deutschen Umwelthilfe eine Gelbe Karte. Erfahren Sie mehr über Hitzebelastung und städtische Herausforderungen.
Greifswald dobiva žuti karton u vrućoj provjeri Njemačke pomoći za okoliš. Saznajte više o toplinskom stresu i urbanim izazovima.

Toplinski val pogodio Hildesheim – crveni karton za grad!

Njemački gradovi su ekstremno vrući kada je riječ o vrućini! Trenutna provjera topline koju provodi Njemačka organizacija za zaštitu okoliša (DUH) pokazuje da više od dvanaest milijuna ljudi u urbanim područjima pati od ekstremnih temperatura. Studija, koja je već bila usmjerena na 190 gradova s ​​više od 50.000 stanovnika, prvi put koristi "indeks utjecaja topline". Ovo uzima u obzir faktore kao što su visoke temperature, gusto brtvljenje i nedovoljno zelenih površina za procjenu toplinskog opterećenja unutar zajednica. 31 grad dobio je crveni karton, 131 žuti, a 28 čak i zeleni karton. Posebno strada grad Hildesheim koji je na vrhu negativne liste s prosječnom temperaturom od 36 stupnjeva, 48% zatvorenog područja i zelenim područjem od samo 3%.

Kako je na sjeveru? U Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju stižu dobre vijesti: gradovi Greifswald, Schwerin, Rostock i Stralsund dobili su samo žuti karton u provjerama vrućina. Hannover, sa zatvorenom površinom od 46% i zelenom površinom od 3,6%, također je u srednjem rasponu. Ohrabrujuća vijest, jer je sjever malo pobjegao u usporedbi s drugim njemačkim regijama. Ovdje su prosječne površinske temperature u ljetnim mjesecima uglavnom niže nego na jugozapadu. Hamburg je, primjerice, dobio zelenu kartu s više od 41% zapečaćene površine, ali grad i dalje ima zelenu površinu od 3,8%.

Zeleni gradovi – obaveza za budućnost

Ali DUH nas poziva da požurimo: Zatvaranje gradskih središta veliki je problem. Mnoge općine hitno moraju razmotriti minimalne zakonske zahtjeve za zelene površine kako bi poboljšale urbanu klimu. Osim urbanih toplinskih otoka, ne treba zanemariti ni preporuke Federalne agencije za okoliš. Oni preporučuju kompaktno unajmljeno stanovanje, prenamjenu u gradove prilagođene automobilima i bolje umrežavanje kroz biciklističke staze i rute javnog prijevoza. Grad koji napravi korak naprijed u pogledu održivosti značajno će smanjiti emisije CO2 - na kraju krajeva, gradovi su odgovorni za više od 70% tih emisija.

Neophodan je osjetljiv pristup zelenim površinama: gradovi nisu samo odgovorni za klimatske promjene, već su njima i posebno teško pogođeni. Mjere poput stvaranja i očuvanja zelenih i vodenih površina, poboljšanja kvalitete života u gradskim središtima i zaštite mirnih stambenih područja trebale bi biti prioritet u budućnosti. Ovi su pristupi ključni za suočavanje s izazovima klimatskih promjena i održavanje kvalitete života u gradovima.

Zdrav zrak za sve – zajedno protiv vrućine

Stoga je vrijeme da građani aktivno sudjeluju u urbanističkom planiranju kako bi se pronašla rješenja po mjeri koja promiču kvalitetu života i ekološku svijest. Stranke i planeri ne bi trebali ostaviti kamen neprevrnut kako bi urbane prostore učinili pogodnim za život budućim generacijama. Stvorimo zajedno zeleniji, hladniji i ljepši grad - u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju zasigurno postoji nešto što nam je priraslo srcu!

Izvori: Sat1Regionalno, VI H, Znanje stvara klimu.