Društvo u tranziciji: Ovako se mijenja način na koji se nosimo s mentalnim bolestima

Društvo u tranziciji: Ovako se mijenja način na koji se nosimo s mentalnim bolestima

Javna slika o mentalnim bolestima značajno se promijenila u posljednjih nekoliko desetljeća. Postoji dinamična promjena u percepciji stanovništva, posebice u pogledu depresije i shizofrenije, što su pokazala razna istraživanja. Nedavni članak autora Ogledalo ispituje kako su se ti stavovi razvijali između 1990. i 2020. i kakve su društvene reakcije uslijedile.

Ono što je posebno upečatljivo je da se depresija danas doživljava daleko manje negativno nego prije nekoliko desetljeća. Ovdje se puno toga dogodilo u posljednjih 30 godina: poraslo je razumijevanje depresivnih stanja, dok je shizofrenija sve više stigmatizirana. Osobe s depresijom više se doživljavaju povezanima sa svakodnevnim iskustvima, dok se shizofrenija često doživljava kao nešto strano što treba izbjegavati.

Različite percepcije

Prema njemačkoj dugoročnoj studiji o stigmi mentalnih bolesti, razvoj ovih različitih percepcija usko je povezan s medijskim izvještavanjem i razumijevanjem bioloških mehanizama bolesti. Pojavljuje se trend: psihoterapeuti i psihijatri se sve više preporučuju kao kontaktne točke za pomoć, dok je podrška duhovnih pomagača poput svećenika znatno smanjena. Ova promjena pokazuje da se zdravstveni sustav sve više oslanja na znanstveno utemeljene terapije.

Još jedno zanimljivo zapažanje su različite razine društvenog prihvaćanja. Dok su depresivne bolesti sada manje tabu za mnoge ljude, stigmatizacija shizofrenije i ovisnosti ostaje snažna. Kod nas opada volja za kontaktom s oboljelima. Ovakav razvoj događaja postavlja pitanje koje mjere treba poduzeti kako bi se održivo promicalo razumijevanje ozbiljnih mentalnih bolesti i povećalo prihvaćanje.

Istraživačka perspektiva

Što u članku pmc.ncbi.nlm.nih.gov Navedene razlike u stavovima pokazuju da društvena percepcija mentalnih bolesti nije kruta, već je podložna stalnim promjenama. Čini se da se fokus društva prebacuje na "blaže" bolesti, što bi moglo biti nedostatak za ozbiljnije bolesti poput shizofrenije. Ovdje je potrebno ponovno promišljanje kako bi se strategije destigmatizacije usmjerile posebno na ozbiljnije mentalne bolesti, a ne samo na "blaže" slučajeve.

Ukratko, može se reći da će tema psihičkih bolesti, posebice depresije i shizofrenije, iu budućnosti imati središnju ulogu. Društvene stavove i s njima povezanu raspodjelu resursa u zdravstvenom sustavu treba pratiti i prilagođavati. Konačno, moramo neprestano preispitivati ​​svoje poglede na mentalno zdravlje kako bismo pogođenima pružili potrebnu podršku.

Za daljnje informacije o razvoju percepcije mentalnih bolesti i njihovom društvenom prihvaćanju pogledajte članak pubmed.ncbi.nlm.nih.gov vrijedno čitanja. To omogućuje jasan pogled na dinamiku unutar društva koja oblikuje naše razumijevanje mentalnih bolesti.